ࡱ> ( / 0LDArialԖ0Ԗ0ll Q0@ . @n?" dd@  @@`` ( Do      !"#$%&'()*+, 0AA0 f33ff@j,ʚ;ʚ;g4adadhQ 0ppp@ <4dddd8A10l Q <4!d!d8c20l<4!d!d8c20l80___PPT10 pp?  %pKOMUNIKACIJSKE VJE`TINE Kako priopiti loau vijest? :97$fff*mr.sc.dr. Elvira Koi3f, " Reakcije " Bolna pro~ivljavanja bolesnika uvjetuju brojne svjesne i nesvjesne reakcije lanova obitelji i drugih. Npr. pokreu se separacijski strahovi, tjeskoba. Zbog toga je kod njih poja ana intrapsihi ka napetost i emotivno se iscrpljuju. Neki razviju depresivnu reakciju, drugi umanjuju bolest, bude la~ne nade, usredoto uju se na tjelesne nalaze. Nemogunost pomoi pogaa narcizam. Protuprijenosni problemi (u trenucima nemoi, bespomonosti, suo avanja s vlastitim ograni enjima). Pf, V Najva~niji mehanizam obrane je  selektivno izbjegavanje psiholoakog . -nepokazivanje zanimanja za osnovne psihodinamske koncepte -koriatenje nesvjesnih ego obrana kao ato je izolacija, premjeatanje, poricanje, intelektualizacija. -izbjegavanje empatije*GPPf,k \#Bijeg Kako bje~imo? Fizi ko izbjegavanje Ne sluaamo bolesnika Koristimo medicinski ~argon (ili strani jezik! s kolegama pred bolesnikom) Intervju usmjeren na lije nika, a ne bolesnika (zatvorena pitanja, da-ne odgovori) Razgovor  s visine HPPPf &Zaato bje~imo? Ne znamo kako priopiti loau vijest, a moramo to u initi Bojimo se priznati svoj ili neuspjeh medicine Bojimo se uzrokovati bol i njegove reakcije na loau vijest Bojimo se napada pacijenta Bojimo se pokazati osjeaje Bojimo se za sebe (da se to nama ne dogodi)JZPf93f$"}eljeno ponaaanje Otkriti potrebe osoba za informacijom. Podijeliti informaciju, a ne priopiti. Empatizirati s bolesnikom, a ne simpatizirati (plakati s njim) Razviti sposobnost kontejniranja projekcija i agresije Kontrolirati svoj kontratransfer Kontrolirati svoj narcizam i narcisti ku ranjivost, moi pro~ivjeti osjeaj djelomi nih gubitaka samih sebe, onih dijelova koji su investirani u bolesnikaPPP F ) s%nVrijednosni sustavi i teorijski okviri stru nog osoblja88Vjeatine savjetovanja Poznavanje neverbalne komunikacije Znati priopiti loau vijest Prezentirati slu aj i suraivati s ostalim stru njacima. Va~an je stav voditelja tima (primjena ili ograni avanje izra~avanja sposobnosti lanova tima) 49ff'Rad s roditeljima Potrebno je pripremiti roditelje kao suradnike. Da imaju hrabrosti priznati i sebi i djeci ato se dogaa. Potreban je poticaj da uklju e i ostale u preuzimanje obveza oko djece. Ne plaaiti se pogreanih rije i. Ne pretvarati se da se niata ne dogaa.Zf(Frances Sheldon$nKomunikacija neka bude dijalog. Utjecaj etni ke i kulturne sredine, duhovnog usmjerenja i druatva u kom ~ivimo, dobi, spola. Istra~ivanja su naj eae provedena u zapadnim kulturama. RStru njaci su zabrinuti za vlastito emocionalno pre~ivljavanje Ne izolirati Objasniti svrhu svojih posjeta i svoje mogunosti, tj. prirodi i cilju stru ne intervencije )tKako priopiti loau vijest moralni i komunikacijski izazov;;Tko ima pravo na informaciju o ne ijoj dijagnozi i prognozi? (bolesnik ima pravo NE znati, ako je to njegova ~elja) Dobro je da svi lanovi tima budu upoznati s tim ato bolesnik zna. Kada po eti priopavati? Korak po korak. Najbolje na po etku pretraga ako se sumnja u loa ishod. Tako testiramo tempo kojim se bolesnik ~eli upoznavati sa svojim stanjem. Neka sredina bude mirna, udobna, bez mogunosti uznemiravanja Koncentrirajte se na sugovornika i gledajte ga mirno u o i Eventualno koristite i dodir Zaatitni ki roak ili prijatelj  On ne smije znati! . Pitajmo ga:  Zaato zapravo ne ~elite da bolesnik sazna istinu? .VoPfXfoy Bolesnici obi no ne zapamte dosta iz razgovora, jer su uznemireni, pa je dobro da bude joa netko prisutan. Ili serija kratkih razgovora.  Dobili smo rezultate testova. ini se da su vijesti loaije nego ato smo o ekivali. }elite li da Vam ka~em ato smo naali?  Naali smo stanice raka. Bojim se da je to za Vas prili an aok. }elio bih s Vama porazgovarati kako da se prihvatimo problema. Da kontroliramo simptome.  Bez la~ne nade. Porazgovarajmo o tome. `to mislite kako se bolest razvija. Zaato mislite da ete umrijeti? @ Pf[fl*rSpecifi ni komunikacijski problemi s umiruim bolesnicima::<Gnjev (Buckman): -na ostatak svijeta koji e ~ivjeti i nakon ato bolesnik umre -na usud/Boga/sudbinu -na svakoga tko pokuaava pomoi (npr. lije nika, sestre) Neizvjesnost  ima li joa nade? Koliko je vremena ostalo? Kakva e biti smrt? -bolje je priznati svoju nesigurnost glede prognoze -~eli li bolesnik znati koji su znaci pogoraanja, kako bi se moglo reagirati, ato pru~a osjeaj sigurnosti Smrt kao olakaanjefPPOPPP f Strah (npr. tra~i dodatne analgetike nou) -strah zbog na ina smrti  iznenadno krvarenje, nemogunost disanja, guaenje, biti ~iv zakopan.  Niste smireni, plaai li vas ato posebno? Mo~emo li kako pomoi? Tko iz tima? Npr. duhovnik. -strah zbog onog ato dolazi nakon smrti (mo~da primijeniti kognitivne tehnike, glazbu, relaksaciju, voeno maatanje, masa~u, aromaterapiju& ) Nadati se najboljem, a planirati najgore. Preispitati opcije razli itih scenarija.+PLPSP'f&ffSfg V+ Nekomunikativan bolesnikbMo~da auti i ne govori o svojim strahovima i tuzi jer nije navikao biti preotvoren. Treba preispitati da li tako razgovara sa svim lanovima tima. Osjea li da smo prenametljivi. Kako je prije reagirao na nedae. Prepoznaju li lanovi obitelji takvo ponaaanje.  U posljednje se vrijeme s Vama osjeam neugodno i bespomono. Znam da su ovo za Vas teaki trenuci. }ao mi je ato Vam ne mogu viae pomoi, ali nudim sve ato znam i mogu. >PPPf,H @Preduvjeti uspjeane komunikacije!! fPoznavati dobne i socijalne norme Odavati poatovanje i iskrenost Razvijati povjerenje iskrenoau i dosljednoau u ponaaanju Procijeniti potrebe sugovornika u danoj situaciji Procijeniti sposobnost uspjeanog suo avanja s promjenama Prilagoditi jezi no izra~avanje razini razumijevanja sugovornika Koristiti neverbalnu komunikaciju: umirujui dodir, pogled u o i, umirujui izraz licaP  Koristiti humor i aktivno sluaanje Umjesto razgovora koristiti druge komunikacijske tehnike (pri anje pri a, crtanje, kreativno pisanje) Koristiti posebne oblike komunikacije za osobe s posebnim potrebama, npr. jezik znakova8P\/X  Smetnje u komunikaciji fIsprazne izjave npr.  bit e bolje ,  njegove patnje su prestale Pitajte  kako ste? ,  ~elite li pri ati o tome? Davanje savjeta prekida dalju komunikaciju (treba rei npr. ato inite da biste ostali aktivni?, a ne  morate ato prije na fizikalnu terapiju ) Odgovaranje na vlastita pitanja, nestrpljivo, dati im vremena, ne nuditi odgovoreNUZd3 Pretjerane pohvale ili pogrde (npr. ne prigovarati ako sporo jede, nego mu prvom dati ru ak) Obrambeni stav na pritu~bu (npr. nitko nije odgovorio na moj poziv noas. . ne braniti se, bolje je pitati  ato se zbivalo s Vama? ) Roditeljsko ponaaanje (kao prema djetetu) npr.  pajkiti ,  duaice & ne odgovarati umjesto njih. NBZ@wK)&Psihosocijalni aspektiGostoljubivost  pozdravljanje, u skladu s kulturnom, vjerskom pripadnoau, poatovati obrede, ne kao povlasticu, ve poatovanje i pravo. Paziti na imena. Moramo paziti da neverbalno ne protuma imo pogreano.Roditelji i bolesnici bez obzira na dob ne uju ili ne zapamte ato im je re eno jer su poja ano anksiozninj(ff ff36 Va~no je pripremiti i informirati svijest o zdravlju se postupno razvija i taj se pojam vremenom mijenja Svako odvajanje od roditelja je zastraaujue 0PP fKomunikacija o injenicama  informacije o stanju, o planovima, ishodima Treba umanjivati tjeskobu Komunikacija o osjeajima Zadobiti povjerenje (uloge poma~u (u itelj, doktor) RdPPOP055  Pokazati poatovanje npr. redoslijed obraanja, ne ismijavati ga Prvo popri ati o ne em neutralnom Pokazati da ga sluaamo i da je to povjerljivo Potkrijepiti neverbalnim znacima Koristiti otvorena pitanja&P  smiruje umirujui ton glasa Jasno i kratko objasniti ato e se dogaati i pripremiti Treba reagirati na emocionalni ton, a ne na sadr~aj Ako je ikako mogue uklju iti odgajatelja, psihologa, pedagoga..&P,!Preporuke za komunikaciju s roditeljima, roacima i bliskim osobama djece koja imaju problem]]Mislite na to da su oni zabrinuti, uplaaeni i tjeskobni. Slo~ene informacije pru~ajte u manjim koli inama odjednom. Ponovite informacije i dopustite dovoljno vremena za pitanja. Roditelje neprestano izvjeatavajte o promjenama i napredovanju situacije. Uklju ite roditelje u postavljanje ciljeva, kao i u predvianje moguih teakoa.&MZK \Raspravljajte otvoreno i iskreno o problemima. Razmotrite zajedno sve alternativne mogunosti. Pru~ite im obavijesti o postojeim oblicima pomoi u zajednici. Upozorite roditelje na utjecaj problema s djetetom na financijsku, emocionalnu i obiteljsku situaciju, a naro ito na ostalu djecu u obitelji. &/Z,-" individualne razlike su ogromne! Stereotipi ne va~e (npr. naruaeno tjelesno zdravlje i psihi ke sposobnosti...)>q  OPrvo treba moi procijeniti opu razinu funkcioniranja osobe (ato je bolji pokazatelj stanja nego kronoloaka dob). Npr.: Senzorne sposobnosti  sluh i vid (mogu oslabjeti pa treba prilagoditi na in komuniciranja) Psihosocijalne potrebe  uti i vidjeti kako je to iz perspektive same osobe (neovisnost, strah da se bude na teretu drugima, promjena uloga, ranjivost) fnPP,=H DProcjena sposobnosti suo avanja s problemima  kako je to inio u proalosti? Neka utvrdi svoje izvore socijalne podrake. Emocionalno stanje  va~no je biti osjetljiv na neizra~ene strahove da e prihvaanjem pomoi ili smjeatajem u ustanovu izgubiti neovisnost, pa su skloni umanjivati teakoe. Procjena potrebe za pomoi  dati mu mogunost da sami donosi odluke, poticati samopoatovanje, samokontrolu i odgovornost. pP.K`.#Krizno stanje suo avanja s boleau, invalidnoau, mogunosti bliske smrti i umiranjem*XfIf`Elizabeth Kbler-Ross O smrti i umiranju (On Death and Dying) (5 stadija) Negacija, nepriznavanje,  Ne, ne ja . izbjegavajue ponaaanje i osjeaj usamljenosti Gnjev i pobuna  Zaato baa ja? , To nije pravedno ,  Tko je za to kriv? Cjenkanje, racionalizacija, pokuaaj da se nesrea odgodi, tajni ugovor s Bogom Depresija, bespomonost, regres (hospitalizam! suicid! maladaptivni obrasci ponaaanja) Prihvaanje  smirena rezignacija JPfPPJK9 3 7  4   8 LOstale reakcije: Odsutnost straha (duboka regresija s nesvjesnim nerazumijevanjem opasnosti) Osjeaj krivnje (majke, stariji ljudi) Brze izmjene nade (humor) i o aja< Adolescenti (12/18-20 g) povla enje, buntovniatvo, gubitak motivacije, razdra~ljivost, kriza identiteta, agresivnost`u ( ( (\6Uspostaviti povjerenje (osim ako se radi o ~ivotnoj opasnosti, npr. suicidalne prijetnje) Omoguiti neovisnost i uspostavljanje identiteta  izbjegavati autoritaran nastup i prosuivanje Aktivno sluaati i prihvatiti regresiju Provjeriti razumijevanje re enog (u adolescenciji se razvija apstraktno mialjenje) Procijeniti sposobnost predvianja posljedica ponaaanja (u adolescenciji se razvija sposobnost predvianja) Koristiti rje nik blizak adolescentnom (kolokvijalni izrazi) Pru~iti to ne informacije, bez nametanja vrijednosnih stavovaP Adolescent mo~e sagledati vlastitu odgovornost za svoje zdravlje Oni su skloni tra~iti i posluaati savjet zdravstvenog djelatnika, ali odraslog, [ne roditelja (autoritativnog), ne vranjaka (previae bliskog)] Pomoi mu sagledati njegove emocionalne do~ivljaje Teakoe u stjecanju neovisnosti (previae zaatitni ki roditelji, ograni enja ponaaanja, poslova, sporta) Adolescenti su konformisti (ne ~ele biti druk iji od vranjaka)  i kod kroni no bolesnih isticati sli nosti s vranjacima i vrijednosti osobina koje ga razlikuju od ostalih Postaviti granice ponaaanja, jasne, vrste, dosljedne, uz odreeni stupanj tolerancije prema manjim prekraajima Unaprijed odrediti posljedice, pa kad sam odabere oblik ponaaanja, razvija osjeaj kontrole\FFP BKako postaviti granice ponaaanja?"" Neka opiae svoje ponaaanje Neka procijeni koliko to ponaaanje poma~e njemu ili drugima Neka predlo~i druk iji plan kontrole ponaaanja (razumni cilj) Zapiaite i potpiaite dogovor Neka nakon nekog vremena procijeni svoje ponaaanje Pru~ite pozitivno potkrjepljenje za uspjeane oblike ponaaanja Ohrabrite ga da se pozitivno izrazi o svom ponaaanju (podu ite ga samopohvali) Ako se ne uspijeva pridr~avati plana, neka predlo~i novi plan kontrole ponaaanja i pomozite mu da uspije.Pe lStrah od smrti fStrah od fizi ke slabosti: bol, mu nina, nepokretnost, nemogunost kontrole sfinktere Strah od psihi ke slabosti: strah od gubitka volje za borbom, strah od gubitka kontrole i razuma (demencija) Egzistencijski strah od smrti Strah od posljedica terapije: elavost, bolovi, mutilacija, promjena izgleda. Strahovi u svezi s obitelji i prijateljima, gubitak seksualne atraktivnosti i potencije, uloge u obitelji, biti teret za svoje Socijalni strahovi: marginalizacija, gubitak posla, financijski teret za obiteljPCS;O'?,L   rObrane od smrti Potiskivanje A) zdravi se rijetko sjete smrti B) stari esto, ali potiskuju ili racionaliziraju  Imam ja vremena . Imam tek 90 g. a sada najviae umiru oni od 95-97g. C) terminalni bolesnici neuspjeano potiskuju Poricanje, prekomjerni rad, ekanje na uspjehe moderne medicine Racionalizacija,  dobro reagiram na terapiju , imam bla~i oblik bolesti... Identifikacija s dugovje nima u obitelji,  u mom se zanimanju kasno umire & P PPP  7</*Kako razgovarati s terminalnim bolesnicima++Bolest je frustracija, koja vodi u regres u fazu gdje je tijekom razvoja fiksirano najviae libidne energije. Regresija ugro~ava zonu slobodnu od konflikta, tj. autonomiju ega, do dezintegracije ego funkcija i psihoti nosti. Regresija = rektivacija svjesnih i nesvjesnih sadr~aja i na ina reagiranja iz bolesnikove proalosti, narcisti kih elemenata osobnosti i ovisnosti o njegovatelju, (narcisti ke povrede). Pogoraanje bolesti poja ava regresivno ponaaanje. Acting out je pokazatelj gubitka kontrole poriva. Organizam ima fiziokemijski identitet i atiti svoj integritet. Suo enje s dijagnozom i naravi bolesti i obnavlja strah od smrti i uniatenja kao osnovni izvor anksioznosti (separacijski strah, kastracijski strah).P\o  N 2 =6  fPredispozicija za reakcije osoba je ugraena u njihovu osobnosti (proalost i sadaanjost  ostaci simbiotskih veza, objektnih odnosa, separacijskih strahova). Npr. infantilno ponaaanje. Va~an je emocionalni odnos prema toj osobi i prema bolesti. Opi problemi koji su posljedica proizaalih iz regresivne pozicije i premjeatena agresivnost. Individualni problemi, svjesni ili nesvjesni, koji izazivaju osjeaje ovisnosti, agresije, naruaavaju osjeaj samopoatovanja i autonomije. Bolest naruaava bazi no samopouzdanje i reaktivira bolna sjeanja na ranije gubitke.4P4 Obimne traume izazivaju dezorganizaciju osnovnih ego funkcija (testiranje zbilje, logi no razmialjanje, razvoj obrana) i djelomi nu fragmentaciju selfa (osjeaj preplavljujue anksioznosti, pani ne atake, epizode poni~enja, osjeaj gubitka kontrole nad motornom aktivnoau, uzimanjem hrane, ekskrecijom, seksualnim funkcijama, gubitak kontrole nad perceptivnim, kognitivnim i intelektualnim funkcijama mo~e dovesti do anksioznosti na psihoti noj razini. Bolesnici ~ele podijeliti emocionalni i fizi ki teret Oni imaju svjesne i nesvjesne fantazije vezane uz u itelje Interakcije dovode lanove do introspekcije na ekstraverziju, iz svijeta maate u stvarne ljudske odnose, iz na ela zadovoljstva na na elo realnosti.6PPPfPk ; YProces lije enja na osnovi promatranja odnosa bolesnik  lanovi obitelji - njegovateljiYYPrva faza   reakcija na traumatsku situaciju . Upoznavanje bolesnika s boleau. Automatska tendencija za primarnom identifikacijom s bolesnikom Druga faza   optereenje arhajskim transferom , susretanje s arhajskom ovisnoau, koju prati arhajski transfer (pobuuju se fantazije o magi noj moi omnipotenciji autoriteta, apsolutnoj podlo~nosti). Bolesnik je ovisan, nemoan. Brzo se izmjenjuju osjeaji intenzivnog o ekivanja i sna~nog razo aranja, idealizacije i obezvrjeivanja, magijske snage i bespomonosti. Promjene odnosa izazivaju kontratransferne poteakoe, testiranjem granica razumijevanja i empatiziranja. Npr. fantazije dje je grandioznosti, moi za realizacijom magijskog i ispunjenjem svih ~elja. Trea faza  postupno se stvaraju elementi koji anticipiraju predstojeu separaciju. I kod njegovatelja se bude separacijski strahovi.NPP  . }t  10   b`to je mjera uspjeha terapijskog uspjeha? Postignuti stupanj somatskog i psihi kog oporavka, socijalne prilagodbe, smanjenje simptoma i broja recidiva, zadovoljstvo bolesnika& H+PPP,((f(*Mogua o ekivanja i pretpostavke nekoga tko umire ili onoga tko se o njemu skrbiQQO ekivanja su da se do~ivi zrelo doba, da tehnoloaki razvoj ima mo nad ~ivotom i smru. Lije nicima se nerealno pripisuje poznavanje tijeka i du~ine bolesti  oni sve znaju samo ne ~ele rei (datum smrti npr.). Mitovi o smrti i bolesti, neiskustvo sa smru (bolnice, mrtva nice). Strah od raka, AIDS-a, zaraznosti. Pothranjuje se tjeskoba o neminovnosti boli i patnje Pitajte! Kakva su prethodna iskustva mogla utjecati na bolesnikov stav prema smrti. Je li to kazna? Zaato odbija analgetike? (tako misli 23% bolesnika! Barkwell) a 36% smatra bolest izazovom. Oni su manje depresivni. *MPLff ; ^Nedonoaenje osobnih prosudbi je osnovna sastavnica pristupa! Popratna vrijednost je vrijednost samoodreenja u granicama propisanima prema legitimnim interesima drugih (supruge, sigurnosti, boli..) partnerstvo s obiteljima i bolesnicima, dogovor. Sposobnost suo avanja s realnoau, bez la~ne nade, uz osjeaj da ~ivot joa puno nudi Iskrenost i samosvijest o prihvaanju sebe dobrog i zlog. Stru njaci su proizvod svog iskustva i druatva. Balansirati izmeu zagualjivog prevelikog zalaganja i hladne distance. `to me to ra~alostilo? Zaato ga ne mogu gledati u o i? Istinsko duboko suosjeanje, empatija, podrazumijeva mogunost promjene.. Potrebna je stalna mre~a podrake njegovateljima.Pf   0` 33` Sf3f` 33g` f` www3PP` ZXdbmo` \ғ3y`Ӣ` 3f3ff` 3f3FKf` hk]wwwfܹ` ff>>\`Y{ff` R>&- {p_/̴>?" dd@,|?" dd@   " @ ` n?" dd@   @@``PR    @ ` ` p>> $(    6#&  `} & T Click to edit Master title style! !  0&&  ` & RClick to edit Master text styles Second level Third level Fourth level Fifth level!     S  0-& ^ ` & X*  0$3& ^  & Z*  06& ^ ` & Z*H  0޽h ? www3PP80___PPT10.`u8 Default Design}0 0$(  r  S  Q> Q r  S  G Q H  0޽h ? 33___PPT10i. ~8+D=' Q= @B + 0 (  x  c $Q `}  Q x  c $p$   Q x  c $\p `    6PX"`@f cProf. R. Gregurek H  0޽h ? 33___PPT10i.`v+D=' Q= @B + 0 (  x  c $Y `   x  c $Z    x  c $%<m ]0    6|6"`y `Prof. E. Klain H  0޽h ? 33___PPT10i.+8+D=' Q= @B + 0  (  x  c $ `}   x  c $ `I  ~  0( ,    6m"`f `Prof. E. Klain H  0޽h ? 33___PPT10i.+ +D=' Q= @B + 0 00(  x  c $< `}  " x  c $@ `  H  0޽h ? 33___PPT10i.` v+D=' Q= @B +0 0 P0(  x  c $ `}   x  c $  `  H  0޽h ? 3380___PPT10.E@g 0 &`(  ~  s *? `  " x  c $Ȼ<    x  c $<p `  H  0޽h ? 33___PPT10i.@G1#+D=' Q= @B +  0  p(  x  c $# `   x  c $$    x  c $`%p `  H  0޽h ? 33___PPT10i./+D=' Q= @B +  0  (  x  c $X9 `}   x  c $0:    x  c $;p `  H  0޽h ? 33___PPT10i. Bfh+D=' Q= @B +0 0 0(  x  c $@m `   x  c $n `  H  0޽h ? 3380___PPT10.C V 0 @ (   r  S } `}   r  S ~    r  S p `  H  0޽h ? 33___PPT10i.8V +D=' Q= @B + 0 D(  Dr D S  `}   r D S ̛    r D S p `  H D 0޽h ? 33___PPT10i.#;7+D=' Q= @B +0 0 @0(  x  c $, `}   x  c $ `  H  0޽h ? 3380___PPT10.D 0  P(  r  S  `}   r  S     r  S p `V     s *"` ) ZKrivo shvaene informacije potkrepljuju brige. 2.  s *4"` &  ^Komunikacija je va~an oblik emocionalne podrake00H  0޽h ? 33___PPT10i.9`0(+D=' Q= @B + 0 ` *(   x  c $,    r  S ,p `  H  0޽h ? 33___PPT10i.;s+D=' Q= @B + 0 &(  x  c $  `}   ~  s *x    x  c $<p `  H  0޽h ? 33___PPT10i.#r+D=' Q= @B + 0 ((  ~  s *͘ `}   x  c $͘  f   x  c $Θp `  ~  0X| 'm   ~  0Ҙ G]   ^  s *"`P K > Upozoriti obitelj koja nedovoljno skrbi o svom lanu, ali i onu koja pretjeruje i ini ga ovisnim!ddH  0޽h ? 33___PPT10i.!z4+D=' Q= @B + 0 ,$ (   ~   s *l `}   ~   s *    x   c $p `  H   0޽h ? 33___PPT10i.&Xd+D=' Q= @B +} 0 p($(  (r ( S d&Q }  Q r ( S <'Q ` Q H ( 0޽h ? 33___PPT10i.<F+D=' Q= @B + 0 ,(  ,r , S H9Q ` Q H , 0޽h ? 33___PPT10i.`^+D=' Q= @B +} 0 0$(  0r 0 S HQ `  Q r 0 S xIQ ` Q H 0 0޽h ? 33___PPT10i.;+D=' Q= @B + 0 dz(  dr d S tZQ `  Q r d S L[Q<   Q r d S $\Qjp ` Q  d 6,"`7  `Prof. E. Klain H d 0޽h ? 33___PPT10i.*`9&+D=' Q= @B +$ 0 ;3x(  xr x S xQ `  Q r x S |yQ   Q r x S TzQjp `  Q  x 6{Q"`  cProf. R. Gregurek F x 6HQ"` g Suo enje sa smru i dijagnozom je najvea pobjeda ovjeka koju mo~emo zamisliti.RRH x 0޽h ? 33___PPT10i.@ +D=' Q= @B + 0  (  r  S \QZ ` Q H  0޽h ? 33___PPT10i.%+D=' Q= @B +b 0 yq@ (  r  S p]Q `}  Q x  c $U'g    6Q"`tH cProf. R. Gregurek H  0޽h ? 33___PPT10i.F+D=' Q= @B + 0 p\(  \r \ S |Q ` Q H \ 0޽h ? 33___PPT10i.&q,+D=' Q= @B + 0 (  r  S L" `  " r  S $"   " r  S "p ` " H  0޽h ? 33___PPT10i.TW+D=' Q= @B +rRO'  ( 3"sz2.1Oh+'0 `h  ( 4 @LThKOMUNIKACIJSKE VJETINE 4 Komunikacija s osobama razliite dobi (djeca, adolescenti, starije osobe) ekoic Tomislav95Microsoft PowerPoint@ &5@e@`_V%h Gdg  *"  y--$xx--'@Arial-. f"2 #KOMUNIKACIJSKE VJE."Systemxa-@Arial-. f 2 #r5.-@Arial-. f2 #wTINE .-@Arial-. f2 @ Kako priop.-@Arial-. f 2 @Hc5.-@Arial-. f2 @Liti lo.-@Arial-. f 2 @]5.-@Arial-. f2 @a u vijest?.-@Arial-. 3f 2 Z-mr..-@Arial-. 3f 2 Z8sc.-@Arial-. 3f2 Z@ .dr. Elvira .-@Arial-. 3f 2 ZcKoi.-@Arial-. 3f 2 Znc5.-՜.+,0     fProjekcija na zaslonu ArialDefault Design9KOMUNIKACIJSKE VJETINE Kako priopiti lou vijest? Reakcije Bijegeljeno ponaanje8Vrijednosni sustavi i teorijski okviri strunog osobljaRad s roditeljimaFrances Sheldon;Kako priopiti lou vijest moralni i komunikacijski izazov:Specifini komunikacijski problemi s umiruim bolesnicimaNekomunikativan bolesnik!Preduvjeti uspjene komunikacijeSmetnje u komunikacijiPsihosocijalni aspektijRoditelji i bolesnici bez obzira na dob ne uju ili ne zapamte to im je reeno jer su pojaano anksiozni Slajd 15]Preporuke za komunikaciju s roditeljima, roacima i bliskim osobama djece koja imaju problemq individualne razlike su ogromne! Stereotipi ne vae (npr. narueno tjelesno zdravlje i psihike sposobnosti...)XKrizno stanje suoavanja s boleu, invalidnou, mogunosti bliske smrti i umiranjemuAdolescenti (12/18-20 g) povlaenje, buntovnitvo, gubitak motivacije, razdraljivost, kriza identiteta, agresivnost Slajd 20"Kako postaviti granice ponaanja?Strah od smrti+Kako razgovarati s terminalnim bolesnicima Slajd 24YProces lijeenja na osnovi promatranja odnosa bolesnik lanovi obitelji - njegovatelji Slajd 26QMogua oekivanja i pretpostavke nekoga tko umire ili onoga tko se o njemu skrbi Koriteni fontoviPredloak dizajnaNaslovi slajdova _TomislavTomislav  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntrydO)Current UserSummaryInformation(PowerPoint Document(DocumentSummaryInformation8